SLUŽBENE STRANICE OPĆINE MARIJA GORICA

Tel: +385 (0)1 33 96 655 / E-mail: marija.gorica@email.t-com.hr

    savjetovanja

    digitalna pristupacnost mg

    eu2024 2

    izbori parlament 2024

    logo png

    1mg ploca

    mg ploca3 ispravak

    mg ploca projekt kliziste groblje

    zazeli

    informativna ploca goricki trg

    informativna ploca djecje igraliste marija gorica

    izbori lokalni 2021. logo

    logo parlamentarni izbori 2020

    U selu Sv. Križ Brdovečki na mjestu današnje crkve sv. Križ i groblja, u prapovijesti bilo je naselje. Sa te pozicije savršeno se kontrolira cijela Savska dolina i važna komunikacija iz Panonije u predalpski prostor. Arheološka istraživanja potvrdila su da je u starije željezno doba ovdje bilo naselje gradinskog tipa. Nađeni su brojni keramički ulomci raznog kućnog posuđa i tragovi nastambi. Na blažim stranama uočljivi su tragovi utvrđenja. Uz put koji je vodio u naselje bilo je smješteno groblje, koje se tek počelo istraživati. Nađen je skeletni grob, a pokojnik je bio pokopan sa svojim konjem i svom opremom koju je nosio za života. Takav grob nazivamo kneževski grob, jer osoba koja se pokopala na taj način morala je biti neki od plemenskih vođa. Pokojnikova oprema sastojala se od brončane kacige, ukrasne brončane pojasne kopče i još nekih dijelova odjeće i oružja koje nije za sada moguće točno identificirati dok se predmeti ne restauriraju. Od opreme konja nađene su brončane falere (ukrasne ploče) i željezne žvale. Uz pokojnika nađeni su brojni keramički ulomci raznih posuda (vjerojatno sa hranom) koji se stavljani kao popudbina za drugi svijet. Brončana kaciga koju je nosio pokojnik jedinstven je nalaz u Hrvatskoj i u svijetu. Arheološke nalaze do sada otkrivene okvirno možemo datirati u starije željezno doba oko 700 godina prije Krista.

    arheolog Ivan Cvitković

    Kurija Kraj Donji vjerojatno je građena sredinom 16. st. Iz AHZ, obitelji Ratkaj, vidljivo je da je 1596. Petar Erdody, djed po majci Jurja Ratkaja isplatio 3500 ugarskih forinti Stjepanu Tahiju za kuriju Kraj. S početkom 17. st. kuriju Kraj oporučno dobiva obitelj Ratkaj. U vrijeme Jurja Ratkaja (1612. - 1666.) sačuvan je urbar kurije Kraj: imao je 11 "cijelih selišta", 2 "poluselišta" i jedan "četvrt selište" sa ukupno 24 kmeta; zatim je tu bilo 13 "inkvilina" i 15 "cenzuolista".

    Kroz povijesno razdoblje dvorac je promijenio mnogo vlasnika. Danas je kurija u vlasništvu obitelji Šporčić.

    kurija1Kurija Kraj Donji

    kurija kraj donji bigOstaci gospodarske zgrade kurije

     

     

     

     

     

     

    Grb općine Marija Gorica oslikan je prikazom jednog čudnog stvorenja - "praslona" - znanstveno pripisanog obliku Dinotherium giganteum KAUP. Malo koje hrvatsko mjesto može se podičiti nekim važnim znanstvenim otkrićem. No, otkrića mnogih čudnih pronalazaka obilježavaju prošlost mnogih europskih gradova, a otkriće začudnih okamenjenih kostiju, kljova ili rogovlja, stvorilo je zagonetne legende o prapočecima i postanku mnogih mjesta. Znanstveno tumačenje tih okamina uzdiglo je paleontologiju kao znanstvenu disciplinu, a upravo su europska otkrića dinoterija stvorila mit o tim zagonetnim i strašnim sisavcima geološke prošlosti.

    Dinoteriji su jedna zasebna evolucijska grana izumrlih rilaša, proboscida. Zajedno sa svojim pradavnim srodnicima gomfoterijima i drugim mastodontima, razvili su se u Africi iz malih svinjolikih sisavaca pred nekoliko desetaka milijuna godina. Potom su se spajanjem velikih afričkog i euroazijskog kontinenta pred 17 - 18 milijuna godina doselili u Europu i tu posebno razvijali kao posebna grana raznolikih oblika praslonova. U svom razvoju dostigli su, kako ime kaže, začudne gigantske dimenzije velikih sisavaca, a najslikovitije im je obilježje postojanje velikih, uvrnutih kljova - zubi - u donjoj čeljusti. Pred koji milijun godina, promjenom krajolika i pojavom drugih vrsta sisavaca potpuno su izumrli.

    praslon

    Praslon iz Marije Gorice

    Prvo otkriće praslona Dinotherium u Hrvatskoj zbilo se baš u Mariji Gorici. Tu su još početkom 20. stoljeća u nazočnosti kapelana gospodina G. Habeka i učitelja gospodina J. Župana pronađeni fosilni ostaci te divovske "prepotopne" životinje. Po pisanju znamenitog hrvatskog paleontologa Dragutina Gorjanović-Krambergera (Gorjanović-Kramberger, 1912), gosp. Habek poklonio je jedan veliki zub, gornji kutnjak, Narodnom geološko-paleontološkom muzeju u Zagrebu, dok je ostale zube otkupilo ravnateljstvo tog muzeja. U svemu, nađeno je onda šest zubi, i to tri iz gornje čeljusti, a toliko isto iz donje. Uz to, na istom mjestu pronašlo se još nekoliko neodredivih kosti i zub donje čeljusti nekog Rhinocerosa, nosoroga. Sve to bijaše nađeno otprilike 330 metara k jugozapadu od crkve Marije Gorice, lijevo od puta što vodi prema Sv. Križu, na zemljištu Neže Kocijanove. To nalazište, po naknadno objavljenom sudu profesora Gorjanović-Krambergera, bilo je u svijetlo-žutkastim mekim laporima u neposrednoj blizini morskoga miocenskoga litavca, stijene što se bila istaložila uz obale Panonskoga mora. U nekom kasnijem razdoblju, u "postmiocenskom" dobu, predjel Marije Gorice bio je maleni otočić optočen gornjopliocenskim vodama koje su gdjegdje sezale visoko na trup tih brdina. Dinotherium se tu vjerojatno zatekao u ispaši bujnih pašnjaka, u možda pliocenskom krajoliku velikih jezera i močvara što su tu prevladavale pred pet-šest ili više milijuna godina.

    Već je profesor Gorjanović-Kramberger u svojoj monografiji "Fosilni proboscidi Hrvatske i Slavonije", objavljenoj u Zagrebu u izdanju Akademije još 1912. godine, ustvrdio da marija-gorički nalaz predstavlja veliku znanstvenu važnost koji nam dobro oslikava taj krajolik ped milijune godina, a prispodoba tog zagonetnog i velikog elefaniida na grbu marijagoričkog kraja može samo označiti dugovječnost naših iskona.

    Mr.sc. Jakov Radovčić

     

    - Konjanik

    - Kurija Kraj Donji

    - Praslon iz Marije Gorice

    - Sv. Križ (Brdovečki) - arheološka nalazišta

    - Geološke znamenitosti općine Marija Gorica

     

     

     

     

     

     

     

    Iz opisa geografskog položaja općine, vidljivo je da je općina Marija Gorica smještena u vrlo lijepom prirodnom krajoliku, daleko od prometne gužve, a ipak blizu grada Zagreba.

    Iz ravničarsko predjela uz rijeku Sutlu, na ulazu u Hrvatsko Zagorje uzdižu se pitomi vinorodni brežuljci obrasli bujnim zelenilom. "Tu živi krepak i jedar puk kao hrastovo žilje. Ubav i divlji je to kraj. Među brdima pukne kad što duboka propuklina, a u njoj se širi zelena livada, ili žitom nasađena njiva. Po njoj rulja potok pun bistre studenice, ljeskajući se o sunčane trakove, reći ćeš da se nebeska duga provukla livadom." Tako je svoje rodno mjesto u pripovjetci "Zagorski čudak" opisao najveći pisac hrvatskog realizma Ante Kovačić. Treba doći i vidjeti svojim očima tu Bogom danu prirodnu ljepotu. Osim prirodnih blagodati na području općine nalaze se vrijedni kulturno-povijesni spomenici i ugostiteljsko turistički objekti.

    panorama2

    Kao poseban dragulj kulturne baštine vrijedno je vidjeti baroknu crkvu Blažene Djevice Marije od pohođenja u samoj Mariji Gorici, jednu od najljepših u Hrvatskoj. Osim barokne crkve mještani su posebno ponosni i na kapelu Sv. Križ koja se spominje u ispravi još iz 1334. godine. Građena je u gotičkom stilu s kasnije izrađenim baroknim inventarom.

    crkva bdm

    I na susjednom brijegu Celine lijepo je srasla kapela građena u 19. st. Na raskrižjima cesta u selima općine mogu se vidjeti drvena raspela koja su izradili nepoznati stari majstori.

    U duhovnu vertikalu svakako spada i znamenita "Pučka škola" osnovana 1854. u kojoj je jedan od prvih đaka bio Ante Kovačić. Kao kulturno-povijesni spomenik vrijedno je spomenuti kuriju Kraj, građenu krajem 16. st.

    Ugostiteljski objekti. Najpoznatiji turističko ugostiteljski objekt je izletište "Ladanjski raj", smješteno nedaleko od centra Marije Gorice, na brijegu Lipa, sa zadivljujućim pogledom na dolinu rijeke Sutle i slovensko gorje. Izletište je vrlo zahvalno mjesto i zbog svoje gastronomske ponude (domaća kuhinja) s pratećim ugostiteljskim prostorom, zabavnim programom i mogućnošću višednevnog odmora.

    Mogućnosti predaha i ćaskanja uz kavu ili pokoje piće postoji i u obližnjim kafićima kao što su "Cafe bar" u centru Marije Gorice i "Cafe bar" u Kraju Donjem.

    Kulturno sportska događanja

    Uz pomoć općinskih otaca kulturno sportske manifestacije uglavnom organizira "Mladež općine".

    Značajna događanja su:

    - Dan općine
    - Susreti glazbenih sastava
    - Prvi pljesak
    - Ženski malonogometni turnir
    - Žetvene svečanosti
    - Fašnjak
    - Turnir nogometnih veterana u Kraju Donjem

    Opcina Marija Gorica privremena informacijska ploca 70x100 page 0001

    Gorički trg - prezentacija

    goricki trg 3d

    pum2024

    pum2023 naslovnica

    pum2022.jpg

    pum2021

    pum2020 naslovnica

    ljeto u mariji gorici

    civilna zastita mup 145433

    Copyright © 2018. Općina Marija Gorica. Sva prava pridržana.All Rights Reserved. Designed By JoomShaper

    Please publish modules in offcanvas position.