Grb Općine Marija Gorica ima oblik štita, plave je boje s likom srebrenog praslona (arheološko nalazište praslona nalazi se na području općine). Zastava je također plave boje sa žuto obrubljenim općinskim grbom u sredini.

Područje Općine Marija Gorica obuhvaća deset naselja.

Rezultati Popisa stanovništva 2011. dostupni su na stranicama Državnog zavoda za statistiku.

Osnovni podaci o kretanju broja stanovnika :

Općina Marija Gorica mlada je općina osnovana u studenom 1995. godine na temelju zakona o Zagrebačkoj županiji. Inicijativu za osnivanje pokrenula je nekolicina ustrajnih građana. Idejni začetnici su: Branimir Gojčeta, Žarko Pili, Branko Pili, Josip Kovačić, Slavko Žagmestar ml., a njihovu ideju uz podršku većine građana oživotvorili su: Marica Jančić, Ivan Kodžoman i Josip Blažević.

Općina je dobila svoj grb i zastavu. Grb ima oblik štita, plave je boje s likom srebrenog praslona (arheološko nalazište praslona nalazi se na području općine). Zastava je također plave boje sa žuto obrubljenim općinskim grbom u sredini.

Prošlost područja koje danas obuhvaća općina Marija Gorica možemo pratiti od najstarijih razdoblja geološke prošlosti Zemlje do danas.

Dragutin Gorjanović-Kramberger, među prvim hrvatskim znanstvenicima, istraživao je marijagorički kraj daleke 1893.g. Najstariji nalazi pripadaju gornjem paleozoiku u šumi Mačkovec ispod Hrastine starosti oko 200 milijuna godina. U tom razdoblju izdiže se kopno iz mora i pojavljuje biljni svijet. Prije oko 16 mil. g. ovaj prostor bio je pokriven morem Paratethys iz kojeg kasnije nastaje Panonsko more o čemu svjedoče fosilni ostaci životinjskog podrijetla. Konačno povlačenje mora dogodilo se prije oko 5 mil. g. Nedaleko od crkve u Mariji Gorici pronađen je zub nosoroga Rhinocerosa i zubi praslona Dinotherium gigantum. Praslon je imao velike uvrnute kljove u donjoj čeljusti i jedini je nalaz ove vrste u Hrvatskoj. Njegov lik nalazi se na grbu općine Marija Gorica koji je izradio likovni pedagog i umjetnik Drago Jančić. U najmlađem geološkom razdoblju Zemlje, kvartaru, od prije oko 2 mil. g. do danas, taloženjem nanosa vodenih tokova oblikovan je prelijepi vinorodni krajolik današnje marijagoričke općine.

Najstariji tragovi naseljenosti vode nas u neolitik, mlađe kameno doba, oko 4000 g. pr. Kr. Na Škribula brijegu u Hrastini pronađena je kamena sjekira izrađena metodom bušenja i brušenja, a neolitski čovjek koristio ju je kao univerzalni alat. Na Križu Brdovečkom, nedaleko od crkve Sv. Križa, pronađeni su arheološki nalazi datirani u starije željezno doba. Najnovije otkriće je grob konjanika s konjem iz 7.-6. st. pr. Kr.

U antici, dolinom rijeke Save obitavala su panonska plemena koja su tijekom vremena pala pod rimsku vlast. Tada je rijeka Sava bila plovna, a na desnoj obali izgrađena je rimska cesta. Iako ne postoje arheološki nalazi, vjerojatno je istu sudbinu dijelio marijagorički kraj.

Tijekom velike seobe naroda dolazili su, zadržavali se i prolazili našim područjem mnogi narodi. Početkom 7. st. dolaze u današnju domovinu Hrvati o čijoj prošlosti u prvih nekoliko stoljeća nema povijesnih izvora. Arheološka istraživanja su u tijeku, a vodi ih muzej u Brdovcu. Nadamo se da će u skorije vrijeme biti još vrijednih otkrića koja će svjedočiti o kontinuitetu života tijekom dugih povijesnih razdoblja na ovom području.

Krajem XI. st., nakon utemeljenja zagrebačke biskupije, ugarski je kralj dao zemlju oko Zagreba mađarskom velikašu Acha kako bi štitio novu biskupiju. Dobio je kraj između Save, Sutle i Zagrebačke gore gdje je osnovao susedgradsko-stubičko vlastelinstvo.

Sredinom XIV. st. kraj između Krapine i Sutle nazvan je Zakrapina ili Krapina u kojoj se spominje župna crkva Sv. Križa u ispravi iz 1334.g., građena u gotičkom stilu. Susedgradsko vlastelinstvo čije je središte bio castrum, utvrđeni objekt Susedgrad bilo je podijeljeno u tri seoske općine, a marijagoričko područje pripadalo je brdovečkoj. Seoske općine ili sudčije brinule su o korištenju zajedničkih pašnjaka i šuma i o međusobnim odnosima ljudi. Na čelu općine bio je seoski sudac.

Najstariji popis domaćinstava po selima je iz 1446.g. Popisani su kmetovi koji su bili obavezni davati desetinu zagrebačkom kaptolu. S područja današnje općine spominju se sela Trstenik i Kraj, a u popisu iz 1474.g. Trstenik se nalazio u pušćanskoj sudčiji. Iz popisa se mogu iščitati sela kojih više nema i ne zna se gdje su bila smještena, a ne spominju se niti sva današnja.

Od vremena raspadanja vlastelinstva pojavio se veći broj dvoraca i kurija (lat. curia-plemićka zgrada za stanovanje). Krajem XVI. st. spominje se kurija Kraj koju je 1596.g. Petar Erdoedy kupio od Stjepana Tahyja. Zgrada postoji još i danas, ali nažalost u ruševnom stanju.

Krajem XV. i početkom XVI. st. tijekom turskih provala u Hrvatsku marijagorički kraj i šire područje grada Zaprešića naselili su ikavci. Doselili su sa šireg područja Une, najviše iz istočne Like. Prema najnovijim jezikoslovnim istraživanjima nazvani su "sutlanski ikavci". Zadržali su ikavski govor, a prihvatili kajkavsko narječje. S doseljenicima su došli franjevci kojima je dao sagraditi samostan Sv. Petra u Svetoj Gorici susedgradski vlastelin Stjepan Zylagi prema ispravi iz 1527.g., a istovremeno im je dao selo Trstenik sa svim prihodima na korištenje dok se samostan izgradi. Gradnja je trajala 10 godina.

Matija Leonhart, zagrebački majstor od 1753. do 1758.g. sagradio je novu baroknu crkvu i samostan koja danas nosi naziv crkva Blažene Djevice Marije od Pohođenja. Franjevci su djelovali u Mariji Gorici sve do kraja XVIII. st. kada je car Josip II. ukinuo sve crkvene redove. U tijeku je obnova crkve pod pokroviteljstvom Ministarsva kulture Republike Hrvatske.

Na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu tijekom XVI.st. bilo je više seljačkih buna među kojima se ističe ona iz godine 1573. Matije Gupca zato što je bila najbolje pripremljena. Seljaci - kmetovi pobunili su se zbog Tahyjeve samovolje i grubosti. Pomoć od kralja i bana nisu dobili, iako su je tražili. S područja današnje općine sudjelovalo je više istaknutih osoba, kapetana u ustaničkoj vojsci: Ilija Gregorić iz Trstenika, Ivan Svrač iz Žlepca, Matija Fistrić iz Trstenika, Mijo Gušetić iz Kraja Donjeg i Grgur Gušetić iz Kraja. Seljačka buna krvavo je ugušena. Plemićka vojska uhitila je mnoge sudionike i osudila ih najstrožim kaznama. Uništena su mnoga selišta u Kraju, Žlepcu, Oplazniku; uništeni su vinogradi u Sv. Križu, Kraju, Oplazniku, Bijeloj Gorici. Nakon ovih nemilih događaja nastala su mala vlastelinstva: Kraj u Kraju Donjem u vlasništvu Ratkaja; u Hrastini i Kraju posjede su imali Jelačići.

Veliku ulogu u kulturnom, obrazovnom i odgojnom životu općine ima današnja škola osnovana 1854.g. u Mariji Gorici kao pučka škola. Danas nosi ime svojeg đaka Ante Kovačića, književnika realizma, a područni je odjel OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Prigorje Brdovečko.

Značajnu ulogu u političkom životu međuratnog razdoblja imala je HSS zalažući se za ravnopravnost naroda u Kraljevini SHS/Jugoslaviji, preuređenje monarhije u federaciju i demokraciju. Dr. Ivan Pernar, rodom iz Hrastine, bio je jedan od zastupnika HSS-a u Narodnoj skupštini u Beogradu. Ranjen je u atentatu na zastupnike HSS-a u lipnju 1928.g. Bio je više puta zatvaran, nakon rata odlazi u emigraciju i nastavlja politički djelovati.

1920-ih g. komunističke ideje prihvaćaju radnici zaposleni u tvornicama. Utjecaj KP širio se po selima, a najpoznatiji komunisti bili su: Vinko i Mihalj Jančić-Mišulja te Antun Klečić iz Hrastine. 1942.g. osnovan je bataljon "Matija Gubec" ili "Prvi zagorski partizanski odred" u Brdovcu u čijim su partizanskim akcijama i diverzijama sudjelovali stanovnici našeg kraja. Nažalost, tijekom NOB-a u Mariji Gorici dogodio se ustaški zločin. U travnju 1945.g. ubijeno je 12 židovskih obitelji, čije se spomen-obilježje nalazi na groblju u Mariji Gorici. Pobjeda nad okupatorima i kvislinzima ostvarena je u svibnju 1945.g. pod vodstvom KPJ.

Od tada pa do 1990.g. vladalo je komunističko jednoumlje. 1990.g. na prvim višestranačkim izborima pobjeđuju nekomunističke stranke na čelu s HDZ-om. Osnovana je neovisna i međunarodno priznata Republika Hrvatska u čijem su stvaranju sudjelovali mnogi branitelji iz marijagoričkog kraja. Na području općine Marije Gorice osnovane su dvije političke stranke HDZ i HSS sudjelujući u njezinom osnivanju 24.11.1995.g. Danas u političkom životu općine uz HDZ i HSS sudjeluje i SDP.

prof. Sandra Debogović